Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. godine uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.
Stara gradska jezgra
Osim brojnim sakralnim građevinama, katedralom, palačama (Rossini, Divinić, Gotička palača, Pellegrini i dr.) portalima, butama i sl., stara šibenska jezgra se ističe ljepotom središnjega gradskog trga (Trga Republike Hrvatske) s Gradskom Vijećnicom i Kneževom palačom…
Središnji gradski trg (Trg Republike Hrvatske) je dugo vremena nazivan PLATHEA COMUNIS, a kasnije i GOSPODSKI TRG. Šibenik je upravo na tom trgu 1750. god. dobio prvu kavanu. Stoljećima je ovaj trg bio središte javnog i društvenog srednjovjekovnog života, a u vrijeme napada mletačke vojske (1378.god.) bio je i poprište krvavih borbi Šibenčana. Trg okružuju najreprezentativniji objekti šibenskoga graditeljstva – Katedrala, Gradska vijećnica, Mala lođa, Kneževa i Biskupska palača, te sklop kamenih patricijskih palača.
U staroj gradskoj jezgri zanimljiv je i Trg s četiri bunara koji je izgrađen 1451. godine. Budući da je grad za mletačke vlasti oskudijevao vodom, te iste vlasti su naredile gradskom knezu da otpočne gradnju cisterne. Tako Šibenik dobiva cisternu Četiri bunara koja je četiri i pol stoljeća opskrbljivala građane vodom.
Gradska vijećnica nalazi se na središnjem gradskom trgu (Trgu Republike Hrvatske ), nekadašnjoj Plathei communis. To je vrlo skladna i prozračna renesansna građevina podignuta u razdoblju između 1533. – 1536. godine. Prizemlje obuhvaća trijem s polukružnim lukovima koji se oslanjaju na deset stupova odakle se prilazilo negdašnjim uredima komunalne uprave. Na katu je reprezentativna dvorana u kojoj su se sastajala gradska vijeća. U prosincu 1943. god., prilikom savezničkog zračnog bombardiranja, Vijećnica je u potpunosti razorena te je nakon rata restaurirana u izvornom obliku i izgledu, a unutrašnjost prostorno organizirana i opremljena u skladu s potrebama nove funkcije.
Kneževa palača nalazi se na obali, u staroj gradskoj jezri. Sačuvana su dva krila ovog nekoć mnogo većeg zdanja u kojemu je uredovao i boravio najviši predstavnik mletačke vlasti u komuni – gradski knez- kapetan. Po sredini južnog krila gotički je prolaz s gradskim vratima. Na zapadnom krilu okrenutom sakristiji katedrale, dvoja su vrata jednostavnih kamenih okvira. Godine 1975. dovršena je adaptacija Kneževe palače za potrebe smještaja Muzeja grada Šibenika. Biskupska palača (1439.-1441.) naslonjena je na katedralu sv. Jakova s morske strane.
Biskupska palača je gotičko-renesansni objekt iz druge polovice XV st. Brojnim zahvatima izgubljen je prvobitni izgled na što nas posjećaju elementi sačuvani na pročelju i dvorištu (dio arkada, portal, trifora s kamenom skulpturom). Uz nju su sačuvana stara Morska vrata, ulaz u grad s obale.